EU fondovi i lokalna ekonomija: koliko novca stvarno stiže do Karlovca?

Hrvatska povlači milijarde — ali gdje završavaju?

U programskom razdoblju 2021.–2027. Hrvatska ima na raspolaganju oko 10,6 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, do kraja 2023. ugovoreno je nešto manje od 38 posto tih sredstava, a stvarno isplaćeno tek oko 14 posto. Karlovačka županija do sada je prijavila projekte vrijedne otprilike 87 milijuna EUR, od čega se većina odnosi na prometnu infrastrukturu i energetsku obnovu javnih zgrada. To nije beznačajan iznos, ali daleko zaostaje za apsolutnim brojkama koje bilježe Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, koje imaju povoljniju startnu poziciju zbog turističkog potencijala i veće administrativne kapacitete za pripremu projektnih dokumentacija. Ključan problem unutrašnjih županija je apsorpcijski kapacitet: male općine nemaju dovoljno stručnih službenika koji mogu voditi EU projekte, a privatni sektor u regiji rijetko prolazi bodovne pragove za natječaje namijenjene inovativnim tvrtkama ili digitalnoj transformaciji. Sustavno rješenje zahtijeva investicije u lokalne razvojne agencije i edukaciju projektnih menadžera — što samo po sebi treba financiranje. Taj začarani krug nije specifičan za Karlovac, ali u regiji koja bilježi demografski pad, svaka neiskorištena EU kuna ima dvostruko veću cijenu.